Depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi

Depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi

Što je depresija?

Depresija nije samo loše raspoloženje i povremena potištenost.
Depresija je ozbiljan psihički poremećaj. O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje djeteta kao što je učenje, rad, društveni život, funkcioniranje u obitelji. Ukoliko se NE liječi, depresija može dovesti do ozbiljnih problema u obitelji, školi, s vršnjacima, zlouborabe/ovisnosti o alkoholu i drogama, pa čak i do tragičnih događaja kao što su nasilje ili samoubojstvo.

Adolescencija je zahtjevna, ali mnogi mladih uspijevaju uspostaviti ravnotežu između strahova koji su uobičajeni za ovo razdoblje i dobrih prijateljstava, uspijeha u školi, brojnih aktivnosti i razvoja snažnog osjećaja vlastitog identiteta. Povremena loša raspoloženja i burne emocionalne reakcije su normalni dio adolescencije, ali depresija je nešto drugačije.

Činjenica je da se depresija kod mladih javlja znatno češće nego što ljudi misle. Depresija se javlja u približno 2% djece, u podjednakom omjeru između dječaka i djevojčica. U adolescenciji približno 4% – 8% mladih razvije depresiju, a omjer između mladića i djevojaka iznosti 1:2.

Na sreću, depresija je izlječiva i postoji mnogo načina na koje je moguće pomoći mladoj osobi. Iako se depresija kod mladih može liječiti, samo 1 od 5 depresivnih mladih osoba se liječi. Za razliku od odraslih koji imaju sposobnosti da sami potraže pomoć, mladi se najčešće moraju osloniti i ovise o roditeljima, nastavnicima i drugim osobama koje o njima skrbe da prepoznaju njihovu patnju i pruže im potrebno liječenje.

Kao odgovorni roditelji, prvo što možete učiniti je upoznati se sa simptomima depresije kod mladih i izraziti svoju zabrinutost kada uočite prve znakove. Razgovor o problemu i pružanje podrške je početak oporavka vašeg djeteta.

Znakovi i simptomi depresije kod mladih

Povremena loša raspoloženja i burne emocionalne reakcije su normalni dio adolescencije, ali depresija je nešto drugačije. Depresija u djece često nastupa postupno i teško ju je prepoznati.
Kada se kod djece i mladih ne radi samo o neraspoloženju, nego o depresiji?
Moguće je da se radi o depresiji kada žalosno i/ili razdražljivo raspoloženje, ili gubitak interesa ili zadovoljstva u svim ili gotovo svim aktivnostima, traje najmanje dva tjedna uz još neke od sljedećih znakova:
– Promjene apetita s vidljivim (nenamjernim) padom ili povećanjem tjelesne težine
– Promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja, buđenje noću, rano buđenje ujutro ili prekomjerno spavanje).
– Umor ili gubitak energije, snage, iscrpljenost, osjećaj “sagorijevanja”
– Neopravdani osjećaji krivnje i samopredbacivanja
– Nesposobnost koncentracije i donošenja odluka
– Osjećaji beznađa i bespomoćnosti
– Misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju, čežnja za smrću i pokušaji samoubojstva

Depresivna djeca izgledaju žalosno, govore monotonim glasom, usporenih su pokreta, usamljena. Depresivna djeca često izražavaju razdražljivost, simptome tjeskobe, straha i nelagode (kao što su separacijska anksioznost ili fobije), dosadu (anhedonija) i probleme ponašanja. Često se djeca žale na lošu koncentraciju i pažnju, lošije školsko postignuće. Depresija kod djece je često prikrivena tjelesnim smetnjama kao što su bol u trbuhu, glavobolje za koje ne postoje tjelesni uzroci. Raspoloženje djece se katkada može privremeno poboljšati sudjelovanjem u zabavnim aktivnostima, premda se u njih upuštaju rjeđe od djece koja nisu depresivna. Depresivna djeca i adolescenti skloni su pretjeranoj samokritici i lako se uplaše da će i druge osobe prema njima pokazati jednak stupanj strogosti i kritičnosti. Mada je suicid u ovoj dobnoj grupi vrlo rijetka pojava, čak su rijetki i pokušaji suicida, depresivna deca često imaju želju za smrću i to i kažu kada ih pitate.

Depresija kod adolescenata je mnogo sličnija onoj kod odraslih. Adolescent se često žali na apatiju i tugu kao i na nedostatak energije i dosadu. Poremećaji sna i apetita su mnogo češći. Može postojati nedostatak apetita ili obratno, pretjeran unos hrane, u čemu se nalazi kratkotrajno zadovoljstvo. Teškoće usnivanja i često buđenje noću mogu činiti adolescenta iscprljenim tokom dana. Preokupiranost tjelesnim izgledom je česta. Također se javlja i osećaj uzaludnosti i beznadežnosti. Prisutne su često i suicidalne misli i parasuicidalno ponašanje. Klinička je slika često maskirana različitim oblicima odstupanja u ponašanju te odrasli često iza agresije, kršenja normi i pravila ponašanja i otpora, posebice prema autoritetima, ne prepoznaju depresiju. Međutim, nisko samopoštovanje često se otkriva da se radi o depresiji te djeca najčešće sami sebe opisuju negativnim terminima kao npr. ja sam glup, loš, nitko me ne voli, smotan sam i sl. Razdražljivost, socijalno povlačenje i nesposobnost da se suoči i sa najmanjim frustracijama bez izljeva bijesa također potvrđuju da se radi o depresiji. Mogu se pokušavati “liječiti” drogama i alkoholom. Adolescenti često imaju atipične simptome kao što su prekomjerno spavanje, povećanje apetita, osjetljivost na odbijanje i letargiju.

Ako vaše dijete pokazuje neka od ovih ponašanja, obratite pažnju jer ona mogu biti posljedice depresije:
– Tuga, beznadnost, plačljivost
– uočljive promjene navika jedenja i spavanja
– neobjašnjivo ili neuobičajeno žestoko, nasilno ili buntovno ponašanje
– povlačenje od obitelji i prijatelja
– Gubitak interesa za aktivnosti, ustrajna dosada i/ili teškoće koncentracije
– Osjećaj bezvrijednosti i krivnje
– Gubitak entuzijazma i motivacije
– Umor ili gubitak energije
– neobjašnjiv pad u kvaliteti školskog rada
– neuobičajeno zanemarivanje vanjskog izgleda
– tjelesne tegobe koje nisu stvarne
– Razdražljivost, ljutnja ili neprijateljstvo
– Nemir ili uznemirenost
– bježanje od kuće
– zloupotreba droga i/ili alkohola
– drastične promjene ličnosti
– usredotočenost na temu smrti
– poklanjanje vrijednih stvari
– razgovori o samoubojstvu ili planiranje samoubojstva, čak i u šali
– prijetnje ili pokušaj samoubojstva

Ukoliko niste sigurni da li je mlada osoba u vašoj obitelji depresivna ili „samo adolescent“, uzmite u obzir koliko su dugo simptomi prisutni, koliko su izraženi ili teški, i koliko se mlada osoba promijenila u odnosu na ranije. Iako su „muke odrastanja“ očekivane u doba kada se mlada osoba bori s izazovima odrastanja, dugotrajne promjene u ponašanju, raspoloženju ili osobnosti su znakovi upozorenja za dublji problem.

Razlike između depresije kod mladih i odraslih

Depresija kod mladih može izgledati bitno drugačije od depresije odraslih. Sljedeći simptomi depresije su češći kod depresije kod adolescenata nego kod odraslih:
– Razdražljivost ili ljutito raspoloženje – razdražljivost za razliku od tuge je najčešće dominantno raspoloženje kod mladih s depresijom, depresivni mladi mogu biti mrzovoljni, neprijateljski, lako se naljute ili imaju učestale izljeve bijesa
– Tjelesni bolovi – depresivna djeca i mladi se često žale na različite somatske bolove kao što su glavobolja ili bolovi u trbuhu, ukoliko se tjelesnim pretragama ne utvrdi somatski uzrok, bolovi mogu ukazivati na depresiju
– Pojačana osjetljivost na kritiku – depresivni mladi su preplavljeni osjećajima vlastite bezvrijednosti zbog čega us naročito osjetljivi na kritiku, odbacivanje ili neuspjeh, ovo je naročito naglašeno kod vrlo ambicioznih mladih s perfekcionističkim tendencijama
– Povlačenje od nekih, ali ne svih osoba – dok se odrasli s depresijom povlače od gotovo svih ljuti, mladi često nastavljaju druženja s nekim prijateljima; međutim, mladi s depresijom se druže znatno manje nego ranije, odvajaju se od roditelja ili se počinju družiti s novim i drugačijim prijateljima nego ranije

Što su uzroci depresije?

Simptomi depresivnosti se javljaju kao reakcija na stresne događaje, ali se mogu javljati i bez nekog vanjskog povoda.

Kao i kod odraslih osoba brojni mehanizmi smatraju se odgovornim u nastajanju depresije, ali dječja i adolescentna dob ima i svoje specifičnosti.
– gensko nasljeđe – rizik za depresiju kod djece s jednim roditeljem koji ima depresiju iznosi iznosi 15 – 45%; geni čine osobu sklonijom da na stresne situacije reagira depresivnim simptomima
– biološke promjene u mozgu – neurokemijske i strukturne promjene u mozgu, utjecaj hormona (kortizol i pubertetski spolni hormoni)
– preopterećenost ili stres
– loši odnos dijete-roditelj u kojem roditelj podcjenjuje dijete, naglašava njegovu bezvrijednost, nema poštovanja, povezanosti ni brige
– poremećeni obiteljski odnosi, bračni problemi roditelja te nasilje u obitelji
– razdvajanje ili gubitak važne ili bliske osobe
– zlostavljanje, agresivnost od strane roditelja
– vršnjačko zlostavljanje
– izostanak podrške socijalne okoline (vršnjaci, škola, šira zajednica)
– nizak socioekonomski status
– narušeno fizičko zdravlje

“Zaštitni faktori”, tj. ono što utječe na zdrav emocionalni razvoj i sprječava

– roditeljska briga za dijete
– samopouzdanje – djetetovo vjerovanje u vlastitu kompetenciju
– samopoštovanje
– socijalne vještine
– efikasne strategije suočavanja sa stresom
– vjera i religioznost

Posljedice depresije kod mladih

Negativne posljedice depresije mladih su puno veće od samo melankoličnog raspoloženja. Mnoga nezdrava i neposlušna ponašanja ili navike kod mladih mogu ukazivati na depresiju. Sljedeća ponašanja i problemi mogu predstavljati različite načine na koje mladi pokušavaju iskazati i izaći na kraj sa svojom emocionalnom patnjom:
– Problemi u školi – u depresiji osoba osjeća umor ili nedostatak energije, a prisutne su i teškoće koncentracije; u školi to dovodi do izostanaka, lošijeg školskog uspjeha, napetosti i razočaranja kod ranije dobrih učenika
– Bježanje od kuće – mnogi depresivni mladi biježe od kuće ili govore o bijegu od kuće; ovi su pokušaji najčešće „poziv u pomoć“
– Štetna uporaba alkohola i droga – mladi mogu koristiti alkohol i droge kao pokušaj „samo-liječenja“ njihove depresije. Na žalost, korištenje alkohola i droga samo pogoršava stanje.
– Sniženo samopoštovanje – u depresiji se javljaju ili intenziviraju misli o ružnoći, sramu, neupsjehu, bezvrijednosti
– Ovisnost o internetu – mladi koriste internet kako bi izbjegli suočavanje s vlastitim problemima. Pretjerano korištenje interneta pojačava njovu izolaciju i čini ih još depresivnijim.
– Rizična ponašanja – depresivni mladi mogu iskazivati opasna ili visoko-rizično ponašanje kao što su nepažljiva vožnja, nekontrolirano pijenje ili seksualno ponašanje.
– Nasilje – neke depresivne mlade osobe (najčešće dječaci koji su žrtve zlostavljanja) postaju nasilni. Mržnja prema samome sebi i želja za umiranjem mogu dovesti do nasilnog ponašanja prema drugima i ponekad pokušaja ubojstva.

Depresija kod mladih je često povezana s različitim drugim psihijatrijskim poremećajima kao što su samoozljeđivanje, poremećaji hranjenja, anksiozni poremećaji, ADHD, zlouporaba alkohola i droga, poremećaj ponašanja, itd.

Tijek i ishod depresije kod mladih

Prosječno trajanje depresivne epizode u djece ili adolescenata iznosi 7 do 9 mjeseci. 90% pacijenata se oporavi unutar 18-24 mjeseci. Međutim, kod 50% mladih dolazi do relapsa, tj. ponovnog razvoja simptoma prije punog oporavka.

Stopa ponavljanja, tj. povratak nove depresivne epizode nakon oporavka je visoka: 40% pacijenata će doživjeti drugu epizodu unutar dvije godine, 70% unutar pet godina i 6% do 10% će imati kronični tijek.

Prva epizoda velikoga depresivnog poremećaja u adolescenciji povećava rizik od razvoja povratnog poremećaja u odrasloj dobi.

Čimbenici povezani s lošijim ishodom velikoga depresivnog poremećaja kod mladih su: prisutnost drugog psihičkog poremećaja, negativnim i/ili stresni životnim događajima i prisutnost depresije kod članova obitelji.

Depresija kod mladih je, prema svemu navedenom, kronični, povratni poremećaj koji ima sklonost prema nastavku u odrasloj dobi i koji može rezultirati s mnogo ozbiljnih komplikacija u djetetovu ili adolescentovu školskom, socijalnom i obiteljskom životu.

Što uraditi kod depresije?

Ohrabrenje mladih s depresijom da se otvore

– Ako sumnjate da mlada osoba u vašem okruženju ima depresiju, odmah reagirajte. Čak i ako niste sigurni da li se radi o depresiji, zabrinjavajuća ponašanja i osjećaji koji se javljaju kod vaše mlade osobe su znak problema.
– Čak iako se pokaže da se ne radi o depresiji, potrebno je rješavati problem – što ranije to bolje. S pažnjom i neosuđivanjem, izrazite svoj zabrinutost vašoj mladoj osobi. Iskažite koje ste specifične znakove depresije uočili i zbog čega vas oni brinu. Ohrabrite svoje dijete da podijeli s vama kako se osjeća.
– Vaše dijete može oklijevati da se otvori. Može biti posramljeno, preplašeno da ga nećete razumijeti. Ili depresivnoj mladoj osobi može biti vrlo teško izraziti kako se osjeća.
– Ukoliko vaše dijete tvrdi da nema nikakvih problema, ali nema niti objašnjenja što uzrokuje depresivno ponašanje, morate vjerovati vašim sumnjama. Zapamtite da je poricanje snažan osjećaj. Osim toga, mladi često ne vjeruju da ono što im se događa je posljedica depresije.
– Zatražite pomoć za svoje dijete i sebe. Razgovarajte s obiteljskim liječnikom, dječjim i adolescentnim psihijatrom, razrednikom, školskim psihologom.

Podrška mladoj osobi tijekom liječenja depresije

Tijekom liječenja depresije, mladoj osobi je najvažnije znati da ste tu da je poslušate i pružite podršku. Sada vas vaše dijete treba više nego ikada. Trebate mu pokazati da je prihvaćeno, vrijedno i da brinete o njemu.

– Budite puni razumijevanja – živjeti s depresivnom mladom osobom može biti teško iscrpljujuće. Mogu se javiti različiti negativni osjećaji kao što su iscrpljenost, odbacivanje, očaj. Tijekom ovog perioda, potrebno je zapamtiti da vaše dijete ne pokušava biti naporno namjerno. Vaše tijete trpi, stoga i vi pokušavajte najviše što možete biti strpljivi i puni razumijevanja.
– Potičite tjelesnu aktivnosti – potičite vaše dijete da se bavi nekom tjelesnom aktivnosti. Vježbanje može pomoći u liječenju depresije, stoga pokušajte pronaći načina da ove aktivnosti uključite u dnevni ritam vašeg djeteta. Jednostavna šetnja ili vožnja bicilom mogu biti korisni.
– Potičite druženje – povlačenje samo pogoršava depresiju, stoga potičite vaše dijete da se druži s prijateljima i pohvalite svaki njegov napor u tom nastojanju. Ponudite se da izvedete vaše dijete vani i predložite im aktivnosti koje bi ih mogle zanimati kao što su sport, kino, likovne ili glazbene radionice, itd.
– Budite uključeni u liječenje. Pratite da li vaše dijete slijedi sve upute za liječenje i da li odlazi na terapiju. Posebno je važno da vaše dijete redovito uzima lijekove ako su mu prepisani. Pratite promjene u stanju vašeg djeteta i javite se njegovom liječniku ukoliko vam se činiti da se simptomi depresije pogošavaju.
– Informirajte se o depresiji. Pokušajte što više saznati o depresiji kod mladih jer što više znate bolje ćete moći pomoći vašem djetetu. Potičite vaše dijete da se samo informira o depresiji. To može pomoći vašem djetetu da shvati da nije jedino s takvim problemom i da bolje razumije što mu se događa.
Put do potpunog oporavka mlade osobe od depresije može biti težak, stoga budite strpljivi. Veselite se malim uspjesima, ali budite svjesni da se možete naići na razne prepreke. Najvažnije je da ne osuđujete sebe i ne uspoređujete svoju obitelj s drugima. Sve dok činite sve što možete za vaše dijete, vi činite dobar posao.