Održan stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „DJETINJSTVO I MLADOST – RAZDOBLJE BEZBRIŽNOSTI I RADOSTI ILI MOŽDA I NE?“
U Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež održan je 28. svibnja 2015.g. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „DJETINJSTVO I MLADOST – RAZDOBLJE BEZBRIŽNOSTI I RADOSTI ILI MOŽDA I NE?“ u kojem su osim predavača Bolnice sudjelovali i gosti iz inozemstva doc. dr. sc. Jasminka Marković iz Odeljenja za dečiju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju, Klinički centar Vojvodine, Novi Sad te suradnih ustanova iz Hrvatske doc. dr. sc. Tomislav Franić, Ambulanta za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju KBC Split, Doc. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković, Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihijatriju KBC Osijek i Dr. Aran Tomac, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb.
Sudionike je pozdravila i skup otvorila ravnateljica Bolnice dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić koja je istaknula da su psihički poremećaji od najranije dječje dobi i adolescencije rastući medicinski i socijalni problem čiji tretman zahtjeva multidisciplinaran i multimodalan pristup u dijagnostici i liječenju, te suradnju stručnjaka u drugim sustavima (zdravstvo, obrazovanje, socijalna skrb) koji rade s djecom i mogu uočiti rane znakove poremećaja te usmjeriti roditelje i skrbnike na traženje pravovremene i adekvatne stručne pomoći. Moderatorice skupa bile su psihologinje Bolnice Iva Zečević, prof. i Ana Kordić, prof.
Iznenađenje za sudionike skupa su tijekom pauze pripremila djeca hospitalizirana na Bolničkom odjelu te izvela „Himnu Kukse“ i nekoliko pjesama uz vodstvo volontera i radne terapeutkinje Vesne Horvat. Inače, u Bolnici uz pomoć i predan rad brojnih volontera djeca su uključena u različite aktivnosti – likovna, dramska, muzička, plesna radionica – u kojima unapređuju svoje talente i sposobnosti, ili ih tek otkrivaju i razvijaju. Ovom prilikom su djeca pokazala koliko mogu i znaju unatoč teškoćama koje imaju, te su razveselila sudionike koji su ih nagradili velikim pljeskom.
Program skupa
U izlaganju „Procjena psihopatologije kod djece predškolskog uzrasta” doc. dr. sc. Jasminka Marković je iznijela epidemiološke podatke o psihičkim poremećajima djece u predškolskoj dobi te dijagnostičke i terapijske izazove u radu s djecom ovedobi. Prikazala je i upitnik za procjenu psihopatologije predškolske djece iz ASEBA (Achenbach System of Empirically Based Assessment) sustava za procjenu djece, kao i rezultate vlastitog istraživanja psihopatologije djece predškolske dobi na području grada Novog Sada gdje je oko 11% djece iskazivalo klinički značajnu razinu psihičkih smetnji.
Dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić je u izlaganju „Somatizacija kod djece i adolescenata“ prikazala diferencijalnu dijagnostičku djece koja iskazuju tjelesne simptoma za koje nema dokazane tjelesne bolesti koja uključuje somatoformne poremećaje, anksiozne i depresivne poremećaje. Etiologija ovih smetnji je multifaktorijalna i rezultat interakcije bioloških (genetika, strukturne i funkcionalne promjene u mozgu), psiholoških (zastoj u razvojnim procesima, teškoće u ekspresiji emocionalnih stanja) i socijalnih čimbenika (obiteljska psihopatologija, zanemarivanje i zlostavljanje djece), a tretman treba biti individualiziran ovsno o rizičkim i protektivnim čimbenicima kod svakog djeteta, vrsti i težini psihikog poremećaja, te podršci mladoj osobi u okolini.
U predavanju „Dječja depresija – poremećaj s mnogo lica“ koje je održala dr. Nela Ercegović iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež prikazana je heterogenost kliničke slike depresije u djece i adolescenata ovisno o dobi i ostalim rizičnim čimbenicima (klasična melankolična slika, atipična slika s pretjeranim spavanjem i apetitom, letargijom i osjetljivošću na odbacivanje, somatizacija, te agitirana klinička slika s razdražljivošću i agresivnim ispadima). Naglašena je važnost detaljnje procjene djeceta i njegove obitelji, ali i preventivnog djelovanja s djecom, njihovim roditeljima i nastavnicima te u široj zajednici.
Doc. dr. sc. Tomislav Franić je u svom izlaganju „Mladost, ludost – neurobiologija jedne poslovice“ prikazao karakteristike adolescencije kao zahtjevne razvojne faze kako za mladu osobu, tako i za njezine roditelje i okolinu čiji tijek i ishod determiniraju biološki (sporije sazrijevanje prefrontalnog korteksa uz dominaciju subkortikalnih struktura što je razlog dezinhibiranom ponašanju mladih) ali i psihosocijalni čimbenici (obitelj, vršnjaci, društvo u cjelini).
„Autodestruktivna i heterodestruktivna ponašanja adolescenata – rizik za psihopatologiju u odrasloj dobi“ bio je naziv predavanja doc. dr. sc. Katarina Dodig-Ćurković u kojem je detaljno prikazala različite oblike auto i heterodestruktivnih ponašanja mladih, uzroke, terapijski pristup ovisno o vrsti poremećaja koji je u podlozi, a najčešće se radi o depresiji, anksioznim poremećajima, poremećajima hranjenja te poremećajima ponašanja, ali i visok rizik za nastavak psihopatologije u odraslu dob, naročito u slučajevima izostanka ili djelomičnog liječenja.
Na kraju je dr. Aran Tomac održao predavanje na temu „Poremećaji spavanja i psihopatologija u adolescenciji“ te je istaknuo da se radi o učestalom, ali zanemarenom problemu u mladih koji zahjeva pažljivu biopsihosocijalnu procjenu te liječenje psihoterapijskim, a u težim slučajevima i medikamentnim metodama.
U diskusiji koja je uslijedila na kraju skupa naglašeno je kako se djeca i roditelji, ali i stručnjaci u različitim sustavima (zdravstvo, obrazovanje, socijalna skrb) susreću s brojnim izazovima odrastanja i mentalnog zdravlja djece u suvremenom društvu od najranije dobi što zahtijeva multidisciplinarne timove za dijanostiku i liječenje čiji je broj ograničen u Hrvatskoj, naročito izvan većih gradova. Sudionici su se usmjerili na potrebu kontinuirane edukacije za roditelje, ali i stručnjake te suradnju različitih ustanova.
