Na 4. kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji
Među brojnim uvaženim predavačima na 4. kongresu o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji su sudjelovali i djelatnici Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež te su u suradnji s kolegama iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, iz Klinike za psihijatriju, Kliničkog odjela za dječju i adolescentnu psihijatriju, KBC Osijek i iz Klinike za psihijatriju, KBC Split održali nekoliko predavanja i prezentirali radove u poster sekciji.
4. kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji održan je u Zagrebu od 26-28. veljače 2015. godine u organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora i Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom „Depresija u stoljeću uma“.
O brojnim aspektima depresije, kao jednog od najvećih javno-zdravstvenih problema 21. stoljeća koje ponosno nosi naziv Stoljeće uma, održano je niz plenarnih predavanja i okruglih stolova. Kongres je okupio veliki broj hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz područja psihijatrije, ali i suradnih struka, te se interdisciplinarno raspravljalo o prevenciji, liječenju i rehabilitaciji depresije te senzibiliziranju i podučavanju javnosti u suočavanju s ovom nadolazećom, pa već i prisutnom epidemijom.
Dr. Ljubica Paradžik održala je predavanje na temu „Dječja depresija ili o boli – što dijete boli“ o visokoj učestalosti somatizacija, odnosno tjelesnih bolnih simptoma koji nemaju somatsku podlogu, u kliničkoj slici dječje depresije zbog čega ovaj poremećaj dugo ostaje neprepoznat te djeca kasno dolaze na tretman dječjem psihijatru. Tjelesni bolni simptomi su integralni dio depresije u djece i mladih uz afektivne, kognitivne i vegetativne simptome, ali predstavljaju ujedno i oblik emocionalne i socijalne komunikacije djeteta, naročito neugodnih emocija tuge, straha, krivnje, srama, ljutnje.
Doc. dr. sc. Tomislav Franić iz KBC Split u svom predavanju „Rana adolescencija, nenamjerne ozljede i depresivnost“ prikazao je rezultate istraživanja koji pokazuju da je depresivnost kod djece u dobi od 12-14 godina povezana s nenamjernim ozljedama što je posljedica preokupacije depresivnim ruminacijama te smetnjama pažnje i koncentracije u sklopu depresivnog poremećaja.
Dr. Domagoj Štimac iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba je u svom izlaganju “Iskustvo zlostavljanosti i depresija“ naglasio da učestalost depresivne simptomatologije ovisi o oblicima zlostavljanja te da je depresija najučestalija kod djece i mladih s iskustvom seksualnog i fizičkog zlostavljanja.
„Primjena lijekova u liječenju depresije dječje i adolescentne dobi“ je bila tema izlaganja doc. dr. sc. Katarine Dodig-Ćurković iz KBC Osijek u kojom je istaknuto da oko primjene lijekova ima brojnih kontroverzi, ali da je primjena antidepresiva nužna u djece i mladih s umjerenom i teškom depresivnom epizodom, te u slučajevima kada psihoterapijom ne dođe do poboljšanja. Djeca se najčešće dječjem psihijatru javljaju kasno nakon višemjesečnog, pa i višegodišnjeg trajanja smetnji s visoko izraženom disfunkcionalnošću u školi, obitelji i među vršnjacima.
Mr. sc. Nenad Jakušić, dr. med. je u predavanju „Obilježja namjernog trovanja lijekovima kod maloljetnih osoba“ iznio podatke Klinike za dječje bolesti Zagreb koji pokazuju da je oko polovina adolescenata od ranije imala psihijatrijsku dijagnozu, ali da se kod samo 17% djece radilo o ozbiljnom pokušaju suicida, a kod ostalih o parasuicidalnom ponašanju u okviru nepovooljnih okolinskih čimbenika, prvenstveno obiteljske disfunkcije što ukazuje na potrebu uključivanja obitelji u sveobuhvatni tretman djece i mladih s psihičkim poremećajima.
U sklopu poster sekcije dr. Ljubica Paradžik, psihijatar Bolnice, prezentirala je rad „Somatizacija kao faktor rizika za razvoj depresije“ o somatizacijama kao jednim od prvih znakova depresije u djece i mladih što iziskuje potrebu ranog prepoznavanja, pravovremenog liječenja te prevencije psihopatologije u odrasloj dobi.
Dr. sc. Mara Tripković je u posteru „Depresivnost kod adolescenata u Zagrebu“ prikazala rezultate istraživanja koji pokazuju da 20.7% adolescenata srednjih škola grada Zagreba ima blage i granične depresivne smetnje, a oko 5% umjerene i teške simptome depresije što upućuje na važnost ranog prepoznavanja i liječenja depresivnih simptoma u adolescenciji kako bi se umanjio rizik kasnijih kroničkih psihosocijalnih oštećenja.
„Uloga terapijske zajednice u liječenju depresivnih poremećaja u djece i adolescenata“ je bio naziv postera Mihajele Poljak, bacc. med. tech. kojim je istaknuta u značajna uloga terapijske zajednice tijekom bolničkog liječenja mladih s depresivnim poremećajem kao dijela sveobuhvatnog procesa liječenja, a u koju su u koju su uključeni bolesnici i osoblje odjela.
