OKRUGLIM STOLOM “SUCIDALNO PONAŠANJE U DJECE I MLADIH: DATI PAŽNJU, SHVATITI OZBILJNO, SPASITI ŽIVOT” POD POKROVITELJSTVOM GRADA ZAGREBA OBILJEŽEN SVJETSKI DAN PREVENCIJE SAMOUBOJSTVA 10. RUJNA
10. rujna 2015. godine povodom Svjetskog dana prevencije samoubojstva Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež organizirala je okrugli stol „Suicidalno ponašanje u djece i mladih: dati pažnju, shvatiti ozbiljno, spasiti život“ pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Ovom prigodom tiskana je brošura s informacijama o ranim znakovima suicidalnog ponašanja te stručnoj pomoći koja mladima može biti pružena koju su sudionici dobili.
Sudionike je pozdravila ravnateljica Bolnice dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić koja je istaknula da je prema podacima HZJZ stopa suicida u dobnoj skupini od 10 do 19 godina u porastu te je za 2014. godinu iznostila 8.2/100 000 zbog čega prevencija samoubojstava predstavlja javnozdravstveni prioritet, a to znači zadatak svih stručnjaka koji se bave djecom i mladima. Naglasila je kako je cilj skupa upozoriti na znakove upozorenja za suicidalno ponašanje mladih, uzroke koje dovode do tako dramatičnih stanja u kojima mladi suicid vide kao jedino rješenje za teške situacije u kojima se nalaze, te postupke koje je potrebno poduzeti kada se susretnemo s mladom osobom koja iskazuje neki od oblika suicidalnog ponašanja i načine kako vratiti ove mlade vratiti na pravi životni put.
Okupljene je pozdravila i predstavnica Gradskog ureda za zdravlje Grada Zagreba Ivana Portolan Pajić, dr.med., voditeljica odjela za zdravlje. Moderatorica skupa bila je psihologinja Bolnice Iva Zečević, prof.
Uz dječje psihijatre iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, kao gosti predavači sudjelovali su i doc. dr. sc. Tomislav Franić – Klinika za psihijatriju KBC Split, Ambulanta za dječju i adolescentnu psihijatrij, dr. Nenad Jakušić – Klinika za dječje bolesti Klaićeva i dr. Marija Bačan iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Program skupa
U izlaganju „Suicidalno ponašanje u djece i mladih“ dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić je prikazala epidemiološke podatke i uzroke problema suicidalnog ponašanja mladih. Istaknula je kako prepoznavanje suicidalnih ponašanja, rizičnih i zaštitnih čimbenika te rane intervencije imaju ključnu ulogu u smanjenju stope suicida djece i adolescenata. Naglasila je kako uz pomoć i podršku obitelji, prijatelja i stručnjaka za mentalno zdravlje mladi koji razmišljaju ili su pokušali suicid mogu nastaviti ispunjen i produktivan život.
Doc. dr. sc. Tomislav Franić je u izlaganju „Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji“ iznio je podatke stručne literature i rezultate vlastitog istraživanja o odrednicama koje prate suicidalno ponašanje. Muški spol i pristutnost psihičke bolesti u obitelji značajno povećavaju rizik za suicidalno ponašanje. Naveo je, također, teškoće i načine rada u praksi sa adolescentima koji pokazuju rizično suicidalno ponašanje.
Predavanje „Privrženost i povezanost sa suicidalnošću kod djece i adolescenata“ u kojem je istaknuta važnost ranih interakcija majke i djeteta za psihičkih razvoj djeteta održala je dr. Ljiljana Karapetrić-Bolfan. Dr. Bolfan Karapetrić je prikazala i kako narušen odnos majke i djeteta u ranom razdoblju predstavlja rizični čimbenik za kasnije suicidalno ponašanje djece i adolescenata.
Dr. Nenad Jakušić je u izlaganju „Namjerna intoksikacija lijekovima kod maloljetnih osoba“ predstavio rezultate višegodišnjeg praćenja maloljetnih osoba koje su liječene zbog namjerne intoksikacije lijekovima u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Prikazao je ne samo statističke podatke već i prateće odrednice suicidalnog ponašanja u mladih koji su dobiveni provedenom analizom (dob i spol, prijašnja pshijatrijska liječenja, ranije postojanje suicidalnog ponašanja, broj suicidalnih pokušaja, životna ugroženost pri pokušaju suicida, dostupnost lijekova itd.)
„Trauma zlostavljanja i suicidalni rizik kod djece i adolescenata“ bio je naziv predavanja u kojem je dr. Marija Bačan iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba kroz primjer pacijentice pokazala razorni učinak zlostavljanja u djetinjstvu na mentalno zdravlje mlade djevojke uključujući suicidalno ponašanje.
Na kraju su dr. Iris Foller Podobnik i dr. Josip Podobnik iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež kroz slučaj pacijentice prikazali kako psihički problemi roditelja i narušeno obiteljsko funkcioniranje mogu biti rizični čimbenik za opetovane pokuašje suicida u mlade osobe te problematiku bolničkog rada kada obiteljska sredina čini otpor u procesu liječenja te predstavlja nesigurno okruženje za daljnji život i odrastanje.
U diskusiji koja je uslijedila na kraju okruglog stola naglašeno je kako je potrebana edukacija stručnjaka, roditelja i javnosti te kontinuiran interdisciplinaran rad na području prevencije sucidalnosti u djece i mladih. Djeca inače, a naročito djeca s problemom, ne znaju i ne mogu sama tražiti pomoć. A često niti njihovi roditelji. Stoga im pomoć trebaju pružiti stručnjaci koji s njima svakodnevno susreću kako u sustavu zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, sigurnosti tako i šira društvena zajednica.
Zbog velikog interesa, okrugli stol će se ponoviti dana 30. rujna 2015. godine u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež. No, prijava više nije moguća, jer je i ovaj termin popunjen.