Dječja i adolescentna psihijatrija na 33. hrvatskoj proljetnoj pedijatrijskoj školi
U sklopu 33. hrvatske proljetne pedijatrijske škole od 18. do 22.04. u Splitu održana je sekcija pod nazivom Dječja i adolescentna psihijatrija, posvećena problemima mentalnog zdravlja i organizacije skrbi djece i mladih.
Moderatori sekcije se bili članovi Hrvatskog društva za mentalno zdravlje djece i adolescenata pri HLZ, doc.dr.sc. Katarina Dodig-Čurković,dr.med., doc.dr.sc. Tomislav Franić, dr.med. i prim. dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr med.
Skup je otvorila prof.dr.sc. Vlasta Rudan, dr.med. izlaganjem pod nazivom „Psihijatrijska procjena adolescenata – proces ili procedura“ u kojem je naglasila važnost psihoterapije kao dijagnostičke i terapijske metode u dugotrajnoj skrbi i liječenju mentalnih poremećaja, uz naglasak i na uključivanje obitelji u sveobuhvatni program liječenja. Doc.dr.sc. Katarina Dodig-Čurković, dr.med. u svojem izlaganju prikazala je aktualno stanje u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije u zdravstvenom sustavu Hrvatske, najčešće psihičke poremećaje s kojima se dječji psihijatri susreću (samoozljeđivanje, zlouporava novih sredstava ovisnosti, anksioznost, depresija, suicidalna ponašanja, poremećaji hranjenja, poremećaji ponašanja, auto i heteroagresivna ponašanja) te izazovima i teškoćama u radu s našim pacijentima i njihovim obiteljima. Prim. dr.sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr med. govorila je o depresiji u djece i mladih kao poremećaju drugačije kliničke prezentacije nego u odraslih, visoke učestalosti naročito u adolescenciji, ali i visokog morbiditeta te mortaliteta ukoliko ostane neprepoznat i neliječen o čemu govori i porast stope suicida u Hrvatskoj u posljednih nekoliko godina.
Posebna gošće sekcije bila je doc.dr.sc. Milica Pejović Milovančević iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, načelnica Klinike za djecu i omladinu, te članica Upravnog odbora Europskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju koja je održala je iznimno zanimljivo predavanje o najnovijim etiološkim konceptima autizma. Mr. sc. Inge Vlašić Civarić, psihologinja iz KBC Rijeka naglasila je važnost procjene i tretmana psiholoških problema i psihičkih poremećaja koji se javljaju u djece s kroničnim bolestima, dok je mr.sc. Silva Krnić, dr.med. iz Splita je održala predavanje o disocijativnom poremećaju kod djece i adolescenata. Doc.dr.sc. Tomislav Franić, dr.med. u svojem je izlaganju istaknuo važnost organizirane tranzicije iz sustava dječje i adolescentne psihijatrije u sustav odrasle psihijatrije za one mlade koji trebaju nastavak psihijatrijske skrbi što za sada još nije sustavno organizirano u Hrvatskoj, ali niti u većini EU zemalja, a što rezultira prestankom kontinuiranog tretmana i deterioracijom mentalnog zdravlja mladih odraslih ljudi, disfunkcionalnošču u najproduktivnijoj dobi i kasnom javljaju na daljnje liječenje.
Sekcija je privukla brojno slušateljstvo i pokazala potrebu kontinuirane edukacije svih profila stručnaka koji se bave djecom u zdravstvenom sustavu o mentalnom zdravlju djece i adolescenata, zbog visoke prevalencije psihičkih poremećaja djece i mladih, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite radi čega problemi i psihički poremećaji djece i mladih predstavljaju jedan od javnozdravstvenih prioriteta u svijetu i u Hrvatskoj.
Moderatori sekcije gostovali su također i na Radio Splitu gdje su također iznijeli aktualnosti i novine vezano uz probleme mentalnog zdravlja djece i mladih te organizaciju skrbi, kao i niz problema i poteškoća u sustavu na koje nailaze u svakodnevnom radu.
Irena Đuretić, mag. med. techn. u dijelu programa 33. hrvatske proljetne pedijatrijske škole za medicinske sestre imala je predavanje pod nazivom „Agresivnost djece i adolescenata“ u kojem je prikazala različite kliničke manifestacije auto i heteroagresivnog ponašanja u mladih te terapijske intervencije koje uključuju psihoterapiju, a u incidentnim situacijama verbalne deeskalacijske tehnike, nefarmakološke intervencije (izolacija i sputavanje) i farmakološku terapiju kod težih slučajeva.
